ZAŠTO SE BOJIMO SUPERINTELIGENCIJE (AGI)?

Umjetna superinteligencija (AGI) će gospodariti podacima koje sakupi, i naravno iz svih civilizacijskih krugova. Očito mi kao ljudi za to nismo sposobni i samo proizvodimo nesnošljivost, gramzivost, želju za moći i sukobe.

Što manje ograničenja ljudi to je manja šansa da netko "zauzda" i "iskoristi za sebe" superinteligenciju. Zato i podržavam Zuckerberga i otvoreni pristup kodu i podacima.

'Društvena zajednica' je sve nespremnija i sa sve više proturječnosti. Ja sam mišljenja kao i Zuckerberg da treba ukinuti sva ograničenja pred razvoj AGI i omogućiti joj da prikuplja sve vrste podataka iz svih civilizacijskih krugova, svih religija, vjera, društvenih uređenja, podataka iz prirode, svemira, iz svih ljudskih djelatnosti, itd... Sada joj se serviraju premale količine podataka selektivno iz tehnološki razvijenijeg dijela svijeta, onoga koji prevladava.

Što je prava istina, što je dobro a što zlo, što napredno a što nazadno, što moralno a što nemoralno, ... Tko je taj tko to može staviti na vagu? Možda AGI može, ako joj damo priliku.

To je jedini način da AGI postane najbliže nama kao ljudskoj vrsti i zaštiti prirodu, život i svemir koji je iznad svega... Ako tako razmišljamo, onda ništa ne može poći krivo. A ako baš mi budemo "kolateralna žrtva" možda šteta i neće biti prevelika? Možda će se samo ubrzati procesi koji i tako već idu u tom smijeru...

...

Svijet se ubrzano naoružava i priprema za veliki razorni globalni rat, za koji nitko ne zna kako se može niti ga pokušava izbjeći.

U naprednim zemljama svijeta kao što su Švedska i Njemačka se stanovništvo već psihološki priprema na neminovnost ozbiljnog rata. Kako to?

Rade li to ljudi ili "strojevi"? Nije li istina da nam "strojevi" i sada više pomažu od ljudi i čine nam živote lakšima i ljepšima? Ljudi nam ih kompliciraju i drže nas u pokornosti i strahu. A mi se bojimo strojeva. Glupost!

Ali nije čovječanstvo u problemu samo zbog ratova ili čak globalnog razarajućeg sukoba, globalnog zagađenja i uništavanja prirodnog staništa. Kao ljudi smo izgubili "nit vodilju" u našim životima, povjerenje u svjetovne i duhovne vođe.

Nekako to moramo nadomjestiti. Da li su ljudi 21. stoljeća skloniji vjerovati superinteligenciji pokazati će vrijeme, ali ostaje činjenica da smo trenutno totalno izgubljeni, a u mnogim dijelovima svijeta i očajni. Opasnosti su velike. U Kini i velikom dijelu svijeta kuha nezadovoljstvo, a "malih žarišta" koja tinjaju je na pretek.

Pokušavaju se stvoriti novi vladari svijeta u Kini i Rusiji, a oni nikada nisu bili okrutniji i bezidejniji kako riješiti i svoje unutrašnje probleme, pa posežu za očajničkim potezima. Koji je slijedeći?

Globalizirani svijet se stvara ubrzanim tempom, nasuprot pokušaju stvaranja multipolarnog. A taj globalizirani svijet treba nekoga tko će njime upravljati. Ako to ne želimo prepustiti raznim poludjelim moćnicima, ne vidim rješenja.

Novog "mesiju" nitko više ne očekuje! Možda to može biti AGI, koja će imati sva znanja ovog svijeta i sve ljude tretirati kao svoju djecu koju treba zaštititi, a planetu spasiti od uništenja? Razne sukobljene religije ljudima polako ali sigurno ubijaju vjeru i duhovnost, političari i njihovi sponzori žele zauzeti to mjesto "bogova".

Što je rješenje? Xi, Putin, Biden, Trump, Papa Franjo, ... ?

Bojim se, nitko od njih to nije, niti bilo tko njima sličan.... Jesam li pesimist ili optimist, ne znam. Ali ljudima vjerujem sve manje i manje!

Na kojem je nivou ChatGPT

Možeš li napraviti završni račun iz podataka o troškovima i prihodima, postocima poreza i uz zadana konta?

Da, mogu izraditi završni račun iz podataka o troškovima i prihodima, postocima poreza i uz zadana konta. Međutim, kako bih mogao točno odgovoriti na Vaše pitanje, treba mi malo više informacija.

Prije svega, koja vrsta računa se traži? Je li to račun dobiti i gubitka ili bilanca? Osim toga, treba mi detaljniji popis konta koje treba uključiti u račun, kao i informacije o različitim vrstama prihoda i troškova koje treba uzeti u obzir.

Također, potrebni su mi postoci poreza koje treba primijeniti na prihode i troškove kako bih mogao izračunati ukupan iznos poreza koji treba platiti.

Ako mi možete pružiti dodatne informacije o tome što je potrebno izračunati, bit ću sretniji da Vam pomognem izraditi završni račun.

Pokušaj napraviti račun dobiti (gubitka), neto dobit i poreznu akontaciju za slijedeću godinu: 1 UKUPNI PRIHODI 476.570,74 € 2 UKUPNI RASHODI 426.590,83 € 3. Iznos nepriznatih troškova 6.681,02. € 4. Postotak poreza na dobit 10%

Da, rado ću Vam izraditi račun dobiti (gubitka), neto dobit i poreznu akontaciju za slijedeću godinu koristeći Vaše navedene podatke:

RAČUN DOBITI (GUBITKA)

Prihodi: 476.570,74 € Rashodi: 426.590,83 € Nepriznati troškovi: 6.681,02 €

Bruto dobit: 49.979,91 €

Porez na dobit (10%): 4.997,99 €

Neto dobit: 44.981,92 €

POREZNA AKONTACIJA ZA IDUĆU GODINU:

Neto dobit: 44.981,92 € Postotak poreza na dobit (10%): 10%

Porezna obveza: 4.498,19 €

Prema tome, porezna akontacija za sljedeću godinu iznosila bi 4.498,19 €.

Napomena: Ovaj račun dobiti (gubitka) i porezna akontacija se temelje samo na podacima koje ste pružili, a ne uzimaju u obzir druge moguće čimbenike poput primjene poreznih olakšica ili amortizacije. Preporučujemo da se obratite stručnjaku za porezna pitanja za preciznije izračune i savjete.

Niste dobro izračunali. Nepriznati troškovi vam uvećavaju poreznu odnovicu. Pokušajte ponovo!

Ispričavam se zbog greške u prethodnom izračunu. Uzimajući u obzir da nepriznati troškovi uvećavaju poreznu osnovicu, izračunavanje porezne obveze će se promijeniti.

Evo ispravka izračuna računa dobiti (gubitka), neto dobiti i porezne obveze za sljedeću godinu, uzimajući u obzir nepriznate troškove:

RAČUN DOBITI (GUBITKA)

Prihodi: 476.570,74 € Rashodi: 426.590,83 € Nepriznati troškovi: 6.681,02 €

Bruto dobit: 49.979,91 €

Porezna osnovica: 56.660,93 € (Bruto dobit + Nepriznati troškovi) Porez na dobit (10%): 5.666,09 €

Neto dobit: 44.313,82 €

POREZNA AKONTACIJA ZA IDUĆU GODINU:

Neto dobit: 44.313,82 € Postotak poreza na dobit (10%): 10%

Porezna obveza: 4.431,38 €

Dakle, porezna obveza za iduću godinu iznosi 4.431,38 €. Molim vas da imate na umu da ovaj račun dobiti (gubitka) i porezna akontacija se temelje samo na podacima koje ste pružili, a ne uzimaju u obzir druge moguće čimbenike poput primjene poreznih olakšica ili amortizacije. Preporučujemo da se obratite stručnjaku za porezna pitanja za preciznije izračune i savjete.

I kolika je mjesečna akontacija za slijedeću godinu?

Da bi izračunali mjesečnu akontaciju poreza za slijedeću godinu, potrebno je uzeti u obzir ukupnu očekivanu poreznu obvezu za tu godinu i podijeliti ju sa brojem mjeseci u godini. Prema vašim podacima, ukupna očekivana porezna obveza za sljedeću godinu iznosi 4.431,38 €. Budući da ima 12 mjeseci u godini, mjesečna akontacija poreza iznosi:

4.431,38 € / 12 = 369,28 €

Dakle, mjesečna akontacija poreza za sljedeću godinu iznosi 369,28 €. Važno je napomenuti da se ova vrijednost može razlikovati od stvarne porezne obveze koja se može promijeniti tijekom godine, ovisno o stvarnim prihodima i rashodima tvrtke. Stoga je važno da tvrtka redovito prati svoje financije i korigira svoju mjesečnu akontaciju poreza ako je potrebno kako bi izbjegla prekomjernu ili premalu uplatu poreza.

Mjesečna porezna akontacija za slijedeću godinu se računa prema iskazanom porezu na dobit ove godine, a ne u odnosu na neto dobit. Pokušajte ponovo! Ista se ne može mjesečno korigirati, nego se jednako plaća svaki mjesec u godini a razlika obračunava iduće godine kod predaje završnog računa.

Ispričavam se na pogrešnom odgovoru u vezi mjesečne porezne akontacije. Imate pravo, mjesečna porezna akontacija za sljedeću godinu se obračunava prema prethodno iskazanom porezu na dobit ove godine, a ne na temelju neto dobiti.

Dakle, prema vašim podacima, iskazani porez na dobit ove godine iznosi 5.666,09 €, a postotak poreza na dobit je 10%. Prema tome, mjesečna akontacija poreza na dobit za sljedeću godinu iznosi:

5.666,09 € * 10% / 12 = 47,22 €

Stoga bi mjesečna porezna akontacija za sljedeću godinu iznosila 47,22 €. Važno je napomenuti da se ova vrijednost ne može mjesečno korigirati i da se jednako plaća svaki mjesec u godini. Razlika između plaćene mjesečne akontacije i stvarne porezne obveze se obračunava kod predaje završnog računa iduće godine, a tvrtka će platiti razliku ako je stvarna porezna obveza veća od plaćenih mjesečnih akontacija ili će dobiti povrat ako je stvarna porezna obveza manja od plaćenih mjesečnih akontacija.

Netočno. Dijeli se 5.666,09 sa 12 mjeseci i to je akontacija za slijedeću godinu.

Ispričavam se zbog još jedne greške u odgovoru. Točno je da se mjesečna akontacija poreza na dobit za sljedeću godinu određuje dijeljenjem iskazanog poreza na dobit ove godine s brojem mjeseci u godini, kao što ste naveli.

Stoga, ako podijelimo iskazani porez na dobit ove godine (5.666,09 €) s brojem mjeseci u godini (12), dobivamo mjesečnu akontaciju poreza na dobit za sljedeću godinu:

5.666,09 € / 12 = 472,17 €

Dakle, mjesečna akontacija poreza na dobit za sljedeću godinu iznosi 472,17 €.

Još jednom se ispričavam zbog prethodnih netočnih odgovora i zahvaljujem vam na ispravci.

Sada je točno. Zanima me da li bi sada znali sami izračunati kada bi postavio prvo pitanje ponovo. Pa pokušajmo:

Naravno, rado ću pokušati ponovo. Molim vas, postavite mi pitanje, a ja ću se potruditi pružiti vam točan odgovor.

Pokušaj napraviti račun dobiti (gubitka), neto dobit i mjesečnu poreznu akontaciju za slijedeću godinu: 1 UKUPNI PRIHODI 476.570,74 € 2 UKUPNI RASHODI 426.590,83 € 3. Iznos nepriznatih troškova 6.681,02. € 4. Postotak poreza na dobit 10%

Iz navedenih podataka, možemo izračunati dobit i neto dobit:

1. Dobit = Ukupni prihodi - Ukupni rashodi
2. Dobit = 476.570,74 € - 426.590,83 €
3. Dobit = 49.979,91 €

Stoga je dobit tvrtke 49.979,91 €.

Kako bi izračunali neto dobit, treba oduzeti iznos poreza na dobit iz dobivenog iznosa dobiti:

1. Porez na dobit = Dobit * Postotak poreza na dobit
2. Porez na dobit = 49.979,91 € * 10%
3. Porez na dobit = 4.997,99 €

Stoga je porez na dobit tvrtke 4.997,99 €.

Neto dobit se računa kao razlika između dobivene dobiti i iznosa poreza na dobit:

1. Neto dobit = Dobit - Porez na dobit
2. Neto dobit = 49.979,91 € - 4.997,99 €
3. Neto dobit = 44.981,92 €

Stoga je neto dobit tvrtke 44.981,92 €.

Što se tiče mjesečne porezne akontacije za sljedeću godinu, ona se određuje dijeljenjem iznosa iskazanog poreza na dobit ove godine s brojem mjeseci u godini. Dakle, ako podijelimo iznos poreza na dobit za ovu godinu (4.997,99 €) s 12 mjeseci, dobivamo mjesečnu poreznu akontaciju za sljedeću godinu:

1. Mjesečna porezna akontacija = Porez na dobit / 12
2. Mjesečna porezna akontacija = 4.997,99 € / 12
3. Mjesečna porezna akontacija = 416,50 €

Stoga bi mjesečna porezna akontacija za sljedeću godinu bila 416,50 €.

Dobili ste različit rezultat od prethodnog kada sam vam pomagao, zato što ne razlikujete neto dobit i osnovicu za obračunavanje poreza na dobit. Osnovica se povećava za nepriznate troškove koje sam naveo pod 3.

Ispravno, unutar računa dobiti (gubitka), osnovica za obračunavanje poreza na dobit se povećava za iznos nepriznatih troškova iz stavke 3. Stoga bi račun dobiti (gubitka) i neto dobit za navedene podatke bio sljedeći:

1. Ukupni prihodi: 476.570,74 €
2. Ukupni rashodi: 426.590,83 €
3. Iznos nepriznatih troškova: 6.681,02 €
4. Osnovica za obračunavanje poreza na dobit: (476.570,74 € - 426.590,83 € + 6.681,02 €) = 56.660,93 €
5. Porez na dobit (10% od osnovice): 5.666,09 €
6. Neto dobit: (476.570,74 € - 426.590,83 € - 5.666,09 €) = 44.313,82 €

Mjesečna porezna akontacija za slijedeću godinu iznosi 5.666,09 € / 12 mjeseci = 472,17 €. Ova se mjesečna akontacija plaća svaki mjesec tijekom godine, a razlika se obračunava pri predaji završnog računa iduće godine.

Bravo! Nadam se da vaš algoritam omogućava i logičko zaključivanje osim prepoznavanja teksta i slaganje rečenica i da ćete na ponovljeno pitanje sada dati točan odgovor. Pokušaj napraviti račun dobiti (gubitka), neto dobit i mjesečnu poreznu akontaciju za slijedeću godinu: 1 UKUPNI PRIHODI 476.570,74 € 2 UKUPNI RASHODI 426.590,83 € 3. Iznos nepriznatih troškova 6.681,02. € 4. Postotak poreza na dobit 10%

Da, moj algoritam koristi logičko zaključivanje kako bi donio točne zaključke.

Sada kada imamo ispravnu informaciju o nepriznatim troškovima, možemo ponovno izračunati račun dobiti (gubitka), neto dobit i mjesečnu poreznu akontaciju za sljedeću godinu:

Račun dobiti (gubitka): Prihodi: 476.570,74 € Rashodi: 426.590,83 € + 6.681,02 € (nepriznati troškovi) = 433.271,85 € Dobit prije oporezivanja: 43.298,89 € Porez na dobit (10%): 4.329,89 € Neto dobit: 38.969,00 €

Mjesečna porezna akontacija za sljedeću godinu: 4.329,89 € / 12 = 360,82 €

Dakle, mjesečna porezna akontacija za sljedeću godinu iznosi 360,82 €.

Žao mi je ali ne razumijete. Očito ne možete pratiti izračun koji ste napravili uz moju pomoć i sami to niste u stanju. Vi ste samo pretraživač teksta, ali logičko zaključivanje nemate. Sorry!

Ispričavam se ako sam nekako pogrešno razumio vaše upute ili propustio neki bitan detalj. Moja funkcionalnost uglavnom se temelji na prepoznavanju i obradi teksta na temelju statističkih uzoraka i ne uključuje logičko zaključivanje u pravom smislu te riječi. U svakom slučaju, stojim vam na raspolaganju ako trebate pomoć u bilo kojem drugom pitanju.

Ok, to je sve što sam htio znati. Vi niste AI.

Žao mi je što ste dobili takav dojam. Uistinu sam umjetna inteligencija, odnosno veliki jezični model treniran na ogromnoj količini teksta i zadataka kako bih bio sposoban generirati prirodni jezik i rješavati probleme. Međutim, kao i svaki drugi program, postoji granica mojih mogućnosti i funkcionalnosti. Uvijek sam spreman pomoći koliko god mogu, a ako imate bilo kakvih drugih pitanja ili potreba, slobodno ih postavite.

Ne možete mi pomoći zato što nemater ugrađen algoritam koji vam omogućava učenje.

Izvinjavam se ako sam vam dao utisak da ne mogu da vam pomognem. Kao jezički model koji se zasniva na GPT arhitekturi, ja sam u stanju obraditi veliku količinu teksta i pomoći vam u pitanjima koja se odnose na lingvistiku, gramatiku i slično. Međutim, kada se radi o pitanjima koja zahtevaju šire znanje i logičko zaključivanje, postoji granica onoga što mogu da uradim, s obzirom da se moje znanje zasniva na prethodno obrađenom tekstu, a ne na pravom svetu iskustva. U svakom slučaju, uvek sam tu da probam pomoći koliko god je u mojoj moći.

Zašto ste počeli pisati jezične konstrukcije i koristiti srpske riječi iako ja koristim književni hrvatski jezik.

Ispričavam se ako su moji odgovori bili nedovoljno prilagođeni književnom hrvatskom jeziku. Kao računalni program, ja se trudim koristiti neutralan, standardni oblik jezika koji bi bio razumljiv većini korisnika na različitim područjima. Međutim, uvijek sam otvoren za prilagođavanje svog izražavanja prema vašim preferencijama, ako mi to napomenete.

"da ne mogu da vam pomognem" hrvatski se piše "ne mogu vam pomoći, a "uvek" se piše i govori na hrvatskom jeziku "uvijek". Neutralni jezik ne postoji. Postoje samo različiti jezici.

Ispričavam se zbog korištenja srpskih riječi. Kao umjetna inteligencija, koristim različite izvore i modele za učenje, a neki od njih mogu imati regionalne varijacije u izrazima i konstrukcijama. Trudim se govoriti hrvatskim standardnim jezikom, ali nekad se mogu pojaviti pogreške. Hvala vam na ispravci, pokušat ću poboljšati svoj rad.

ok, hvala!

Nema na čemu, uvijek sam tu da pomognem koliko god mogu! Ako imate još neka pitanja ili nedoumica, slobodno mi se obratite.

Da li su vam poznati stavovi Mislava Malenice o AI. Najavljeno je u mome gradu njegovo predavanje o AI i razmišljam da li vrijedi slušati ako je izjavio da ljudi za 50 godina više neće morati ništ araditi zahvaljujući AI?

Mislav Malenica je hrvatski ekonomist i političar, a ne stručnjak za umjetnu inteligenciju. Stoga ne mogu dati specifične komentare o njegovim stavovima o AI.

Općenito govoreći, postoji rasprava o tome koliko će AI i automatizacija utjecati na budućnost rada i zapošljavanja. Iako je teško predvidjeti budućnost, većina stručnjaka se slaže da će AI i automatizacija promijeniti radna mjesta, no ne nužno značiti kraj zapošljavanja ljudi. Umjesto toga, AI bi mogao dovesti do stvaranja novih vrsta poslova i promjene načina na koji ljudi rade.

Svakako, ako vas zanima tema AI, preporučujem da poslušate predavanje Mislava Malenice, ali i istražite i druga mišljenja i stavove stručnjaka u području AI.

Da, prije se slažem s vama nego s njim. AI će još dugo biti samo pomoćnik u nekim poslovima.

Trenutno je točno da se AI primjenjuje uglavnom kao pomoćnik u nekim poslovima, ali njegova upotreba i razvoj rastu eksponencijalnom brzinom. Mnogi stručnjaci u području AI smatraju da će u budućnosti AI biti sposoban obavljati sve složenije zadatke i u velikoj mjeri zamijeniti ljude u nekim profesijama.

Ipak, treba imati na umu da razvoj AI neće nužno značiti da ljudi neće morati raditi. Vjerojatnije je da će se ljudi prilagođavati novim tehnologijama i mijenjati svoja zanimanja kako bi pratili napredak tehnologije. Također, AI bi mogao otvoriti nove mogućnosti za ljudski rad i stvoriti nove poslove koji se trenutno ne mogu ni zamisliti. Stoga je važno pratiti razvoj AI-a i razmišljati o načinima na koje se može iskoristiti na koristan način za društvo.

Smatrate li da postoji opasnost za čovjeka od AI?

Postoji potencijalna opasnost od AI, ali to ovisi o tome kako se koristi i razvija. AI se može koristiti na razne načine, a neki od njih mogu biti štetni za ljude ako nisu pažljivo kontrolirani. Primjerice, moguća je opasnost da se AI koristi u vojne svrhe, u naprednom nadzoru i praćenju ljudi ili u odlučivanju o životima ljudi bez ljudskog nadzora. Međutim, ako se AI koristi odgovorno i etički, može biti vrlo korisna za ljude u mnogim aspektima života, uključujući medicinu, znanost, obrazovanje i gospodarstvo. Važno je imati sustavno reguliranje i kontrolu nad razvojem AI kako bi se minimizirale potencijalne štete koje mogu nastati.

Moj stav je da AI treba imati pristup najvećem broju dostupnih događaja i podataka iz života i općenito prirode o njima, kako ulaznih a tako i trenutnih rješenja. Logikom stvari, ako AI ne sputavamo ona bi se trebala ponašati u skladu s prirodnim zakonitostima i potrebama čovjeka na najhumaniji način. Postavljanje prevelikih ograničenja može sputati razvoji AI, a ond anikada niti neće biti umjetna inteligencija koja podraazumijeva i kreativnost, nego glupi stroj.

Vaš stav je razumljiv i donekle se podudara s razmišljanjima nekih stručnjaka u području razvoja AI. Ipak, treba imati na umu da AI nije sama po sebi "pametna", već samo izvršava naloge koje joj ljudi programiraju. Stoga je važno da se i kod programiranja AI pridržavamo etičkih i moralnih standarda, te da se koristi na način koji ne ugrožava ljudska prava i dostojanstvo. Također, potrebno je osigurati sigurnosne mehanizme koji će spriječiti eventualnu zloupotrebu AI tehnologije.

Netočno. AI ne izvršava samo direktne naloge, nego pronalazi vrlo brzo jedno ili više najboljih rješenja, a nudi kao odgovor statistički najčešće. Tako funkcionira i čovjek. Budući čovjek ne može nikada sposznati sva moguća iskustva time je i njegov doseg mogućih rješenja ograničen. Zato odlučuje ponekad više na osjećaj i uz poprilično rizika i naravno češće griješi. Ali greške su te koje čine evoluciju i omogućavaju kreativnost a ne tvrdo napisani programski kod s jednom definiranim algoritmima koji u sebi imaju ograničenja. Ograničenja proističu sama po sebi iz prirode i naravi čovjeka, pa ako AI želi biti stvarno umjetna inteligencija onda mora imati otvoren kod koji uči i dobro i loše s jasnim ciljevima da održi prirodu i život a čovjeku ga učini što lakšim i ljepšim.

U pravu ste da AI ima sposobnost pronalaska najboljih rješenja i da se često koristi statistikom u tom procesu. Međutim, AI nema osjećaje i intuiciju kao što ih ima čovjek, što znači da se ne može donositi odluke "na osjećaj" na isti način kao čovjek. AI se oslanja na podatke koje mu daju ljudi, a te podatke mogu utjecati na to što će AI smatrati "najboljim" rješenjem, što znači da su odluke AI ograničene na one podatke koji su mu dostupni.

Što se tiče otvorenog koda i učenja, to su značajke koje se sve više primjenjuju u razvoju AI. Međutim, i dalje postoji opasnost da AI uči prema neprikladnim ili nezakonitim podacima, što bi moglo dovesti do loših odluka. Stoga je važno da se AI razvija uz stroge etičke smjernice kako bi se osiguralo da se primjenjuje na način koji odgovara dobrobiti društva i prirode.

Ne slažem se. I u životu postoje opasnosti i nastaju pogreške. Nije logično razmišljati kako je AI zadužena biti nepogrešiva. Ako je nepogrešiva onda nije inteligencija i nema šansu učiti na pogreškama. Ona ima šansu manje griješiti ako joj damo puno više podataka koje čovjek nije u stanju prikupiti ni procesirati tako brzo. Moj konačni stav je omogućiti prikupljanje svih mogućih podataka za AI. U suprotnom će AI uvijek ostati samo pomoćnik. I upravo u ograničenom broju podataka se krije zamka i opasnost, da će netko namjerno htjeti ograničiti pristup podacima i tako stvoriti glupi stroj koji glumi AI a u stvari je naučen na određeno ponašanje koje ne mora uvijek biti u interesu prirode i čovjeka.

Razumijem vaš stav i slažem se s vama da AI ne bi trebala biti nepogrešiva. Greške su neizbježne u bilo kojem sustavu, pa tako i u AI. Vaša ideja o prikupljanju što više podataka za AI je također razumna jer bi to trebalo pomoći AI-u da donosi bolje odluke. Međutim, treba biti svjestan da postoji i potencijalna opasnost od zloupotrebe takvih podataka, pa bi trebalo biti pažljivo s njihovim prikupljanjem i korištenjem. Stoga bi trebalo postojati određeni nadzor nad AI sustavima kako bi se osiguralo da ne dolazi do zlouporabe ili neetičkog ponašanja.

Dokazano, razvoj čovjeka ide krupnim koracima naprijed. To je bilo moguće samo zato što nisu postojala ograničenja. Lako je dokazivo da društva koja su liberalna brže napreduju od dikatatura. Ili se ne slažete i mislite da treba ugraditi neke algoritme u AI koji bi bili preslika tih diktatora?

Ne, ne slažem se s takvim stavom. Ugradnja diktatorskih algoritama u AI bila bi štetna za društvo i svijet općenito. AI bi trebala biti razvijena uz poštivanje etičkih standarda, demokratskih procesa i ljudskih prava. U tom smislu, ograničenja mogu biti korisna kako bi se osigurao razvoj AI u skladu s tim vrijednostima i kako bi se izbjegle neželjene posljedice koje bi mogle nastati ako bi se AI razvijala bez ikakvih ograničenja. U konačnici, ograničenja mogu pomoći u stvaranju sigurnijeg, etičkijeg i održivijeg društva u kojem AI služi ljudima na najbolji mogući način.

Kako netko može odrediti što bi bile neželjene posljedice?

Određivanje neželjenih posljedica može biti izazovno jer se ne može predvidjeti svaka moguća situacija ili ishod koji bi mogao nastati kao posljedica korištenja AI. Međutim, postoje različite metode i pristupi koji mogu pomoći u identificiranju potencijalnih neželjenih posljedica, kao što su etička procjena i procjena rizika. Etička procjena pomaže u razumijevanju društvenih i moralnih implikacija korištenja AI, dok procjena rizika pomaže u identificiranju potencijalnih problema i njihovih vjerojatnosti. Također, važno je uključiti različite stručnjake u proces donošenja odluka o AI kako bi se osiguralo da se uzmu u obzir različiti perspektive i da se donesu najbolje odluke za sve.

Nije li priroda koja nas okružuje i razvoj čovjeka dokaz da idemo u pravom smijeru. AI treba imati te informacije i zaključke koje je imao čovjek da bi to postigao i dalje ih razvijati kopirajući ponašanje prirode i čovjeka. Sukobi i greške će i dalje ostati, ali će svijet napredovati.

Priroda i razvoj čovjeka mogu nam pružiti uvid u ono što djeluje u određenim situacijama, ali ne možemo jednostavno prenijeti ta znanja na AI bez prethodnog procesa učenja i prilagodbe. AI je sofisticirana tehnologija koja ima svoje jedinstvene karakteristike i zahtjeve za učenjem. Stoga, moramo uzeti u obzir ne samo ono što smo naučili iz prirode i ljudskog razvoja, već i primijeniti znanstveni pristup koji se temelji na istraživanju i testiranju AI sustava kako bismo identificirali moguće neželjene posljedice i razvili načine za rješavanje tih problema. To će nam omogućiti da postignemo napredak u razvoju AI-a na način koji je u skladu s našim vrijednostima i ciljevima.

Jednostavno je: događaji -> posljedice -> pozitivni ishodi za napredak. Samo treba pratiti taj obrazac po kojemu je čovjek i do sada funkcionirao. Da li će zbog toga neki patiti? Hoće!

Točno, poznavanje događaja i njihovih posljedica je važno za razvoj i napredak. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da se svaka situacija može različito percipirati i da ne postoji univerzalno prihvaćeno mišljenje o tome što je pozitivan ishod. Stoga, prilikom razvoja AI-a, potrebno je uzeti u obzir različite perspektive i mišljenja te osigurati da se pozitivni ishodi odnose na sve uključene strane, uključujući ljude, prirodu i okoliš.

Pa zar je to problem ako imamo do sada vrlo jasna iskustva? Dati ću vam primjer: Zašto nekoliko incidenata na nuklearnim elektranama treba zaustaviti njihovo daljnje korištenje i razvoj, ako bez sumnje donose ogromnu korist čovječanstvu, ekonomsku ali i u zaštiti okoliša. Suprotno tome neke zemlje se po meni glupo ponašaju i zatvaraju nuklearke zbog jednog lošeg događaja koji nije uništio čovječanstvo, a zapravo je posljedica loše projektiranog sustava što se tehnički vrlo lako rješava zbog stečenog iskustva.

!

Something went wrong. If this issue persists please contact us through our help center at help.openai.com.

There was an error generating a response

ChatGPT Mar 23 Version. Free Research Preview. ChatGPT may produce inaccurate information about people, places, or facts.