I NIŠTA SE NIJE PROMIJENILO...
Puno je razloga zbog kojih ne smijemo biti pasivni. Najvažniji od njih je da nam ipak političari u Saboru donose Zakone, a Vlada iste predlaže i provodi. Htjeli to sebi priznati ili ne oni usmjeravaju kompletan gospodarski razvoj, stagniranje ili propast. Nisu nevažna niti svjetonazorska pitanja.
Moramo biti svjesni da nam pod maskom stvarnih ili izmišljenih afera, hrpom novinarskih podvala, prokazuju ali i ocrnjuju ljude kojima je kasno braniti se kada izbori prođu.
Zar je normalno da i do 30% glasova prikupljaju stranke koje nikako po svojem svjetonazoru ne pripadaju konzervativnom demokršćanskom biračkom tijelu? Ako je to normalno, onda se zapitajmo: A TKO SMO MI U STVARI i koliko vjerujemo u ono u što se deklarativno zalažemo ?
Daleko smo od uređene demokracije pa je čak broj lista u odnosu na prošle izbore narastao za 11 novih na nevjerojatnih 177 lista. Da li je to neutaživa žeđ za vlašću ili ljudska potreba pomoći razvoju i boljitku svoje domovine? Bojim se da je u ogromnoj većini slučajeva ovo prvo.
IPAK IZAĆI MORAMO, A IZBORNI ZAKON POPRAVLJATI ŠTO JE MOGUĆE PRIJE.
TRENUTAN IZBORNI SUSTAV GENERIRAO JE POLITIČKI SUSTAV U KOJEMU SE NE IZRAŽAVA VOLJA GRAĐANA NEGO POLITIČKIH STRANAKA I NJIHOVOG NAKARADNOG DEMOKRATSKOG CENTRALIZMA KOJI U NJIMA VLADA.
Sabor je glomazan, a ne predstavlja nikakvu efikasnu učinkovitu političku volju građana. To je doslovno "DEBATNI KLUB" koji i nema drugu svrhu nego preglasavanjem nakon jalovih diskusija donosi odluke prema stranačkoj stezi.
Po ovom bi se dalo zaključiti da bez obzira na "slobodne demokratske izbore" i dalje živimo u bivšem političkom sustavu gdje je jedna partija odlučivala o našim sudbinama. Da li se te partije sada mijenjaju ili ne i nije toliko važno. One znaju da će ponovo doći na red i ponovo provoditi nasilje nad političkim suparnicima i nad građanima , ne poštujući njihovu volju.
ZATO, IZAĐIMO I GLASUJMO PROTIV ONIH U KOJIMA JE TAJ SUSTAV UKORIJENJEN NAJVIŠE I KOJI SU PRAVNI SLIJEDNICI ISTOG, A DAJMO ŠANSU ONIMA KOJI SU SE ODLUČILI MIJENJATI !
Glasujmo za one koji su spremni podići izborni prag na 7 %, tražiti prethodno prikupljanje minimalno 10 000 potpisa i zabraniti predizborno koaliranje i proširiti broj preferencijalnih glasova na 80%.
Možda tada legitimne male stranke počnu djelovati kroz sebi slične velike i kroz njih ostvare ciljeve za koje se bore.
Lista koja prikupi 50 000 potpisa imala bi pravo na smanjeni izborni prag od 5% kao i do sada.
Financiranje stranaka iz državnog proračuna treba smanjiti za 50%.
Sve liste bi morale OnLine u realnom vremenu imati karticu prihoda i rashoda prema vremenu nastanka istih objavljenu na stranicama DIP-a.
Umjesto jednog vratio bi dva doma od kojih bi kao i do sada jedan bio Zastupnički (zakonodavni) s 65 (10 x 5 + ZG 10 =60 s jedinstvene državne liste +5 s jedinstvene manjinske liste bez preferiranja ili zagarantirane kvote bilo koje nacionalne manjine) i jedan Županijski (savjetodavni s pravom veta na precizno definirana važna pitanja za jedinice lokalne samouprave) s 47 zastupnika ( po dva iz svake županije 40 i ZG 7).
Zastupnici u zakonodavnom bi primali plaću, dok bi u županijskom bili volonteri s pravom naknade troškova. Sjednice Županijskog doma bi se naizmjence provodile uvijek u sjedištu druge županije. Trajale bi najdulje do dva dana i bilo bi ih godišnje najviše koliko i županija. Bavile bi se uglavnom lokalnim razvojnim pitanjima i oko njih imale pravo veta Zastupničkom domu.
Predsjednik Republike imao bi pravo predlagati zakone na koje bi županijski mogao stavljati primjedbe, ali bi o istom odlučivao Zastupnički dom.
Na neke odluke Predsjednika pravo veta imao bi samo Zastupnički dom i Ustavni sud. Da li je to vraćanje polupredsjedničkog sustava? Pa ako i jeste, trebalo bi o tome pomno razmisliti i razraditi sva prava Predsjednika/ice Republike. Bez ikakve dileme takav sustav bi bio puno operativniji i efikasniji.
Sve referendumske odluke mogao bi direktno potpisati Predsjednik Republike sa snagom zakona bez prava veta bilo koje institucije, osim u slučaju ustavnih promjena kada bi bila uključena oba doma i Ustavni sud, ali s ograničenim ovlastima svih sudionika.
Referendum bi se po raznim pitanjima mogao organizirati najviše dva puta godišnje s najmanje 3 a najviše do 10 pitanja gdje bi se o svakom pitanju moglo odlučivati ako grupa građana prikupi najmanje 100 000 potpisa u roku 30 dana od zahtjeva predanog Zastupničkom domu koji bi odluku morao donijeti u roku 7 dana. Datum referenduma bi se određivao najkasnije u roku 6 mjeseci ovisno o tome da li slijede neki izbori ili ne prije ili neposredno iza toga roka.
Jedan od ukupno najviše dva godišnja referenduma bi se obavezno u vrijeme izbornih godina provodio zajedno s njima.
Ima toga još, ali za daljnje prijedloge promjena trebala bi ekipa pravnika , politologa, sociologa, građanskih udruga, pojedinaca, ....
Nema komentara:
Objavi komentar